Sunday, April 13, 2008

Grb Kraljeva

Ukratko o Kraljevu

Opština Kraljevo se nalazi u središnjem delu Srbije i zauzima prostor oko donjeg toka reke Ibar i srednjeg dela toka reke Zapadne Morave.Centar opštine Kraljevo predstavlja grad Kraljevo sa oko 70000 stanovnika. Nalazi se u kotlini oko ušća Ibra u Zapadnu Moravu, na 170. kilometru južno od Beograda.Opština Kraljevo je po površini najveća opština Srbije sa administrativnim centrom u gradu Kraljevu. Sa površinom od 1530 km2 predstavlja teritotijalno najveću opštinu Republike Srbije. U opštini Kraljevo živi oko 127000 stanovnika.Opština Kraljevo se nalazi u središnjem delu Srbije i zauzima prostor oko donjeg toka reke Ibar i srednjeg dela toka reke Zapadne Morave.

Istorijat Kraljeva

Istoriju grada Kraljeva najsažetije vidimo preko promena naziva mesta. Prvi pomen naselja pod nazivom Ruda Polja sreće se 1476. godine. Nešto kasnije, oko 1540. godine, u upotrebi je dvojni naziv: Rudopolje i Karanovac. Prilikom posete kralja Milana Obrenovića Karanovcu, na zahtev građana, 19. aprila 1882. naziv je promenjen u Kraljevo. U kratkom periodu (1949 -1955) u upotrebi je naziv Rankovićevo da bi se ponovo ustalio naziv Kraljevo.Krajem 12. veka podignut je manastir Studenica, zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, osnivača nezavisne srpske države i rodonačelnika dinastije Nemanjića. Početkom 13. veka sagrađen je manastir Žiča, zadužbina Stefana Prvovenčanog u kojem je on 1217. godine krunisan kao prvi srpski kralj. Od 1219. godine manastir Žiča je sedište autokefalne srpske crkve i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save. Iz 13. veka je i utvrđeni grad Maglič, podignut na važnom strateškom mestu. Tokom 19. veka izrasta u značajno gradsko središte Srbije. Izgradnjom crkve 1824. godine određen je novi pravac i prostor za razvoj grada - prostor između Stare čaršije i Pljakinog šanca. Prvi urbanistički plan Karanovca uradio je Laza Zuban 1832. godine. Realizacija plana počela je 1836. godine kada su u varoši ustrojena "tri glavna sokaka". Do kraja 19. veka prosecanjem novih sokaka stvorena je mreža ulica sa do danas zadržanom karakteristikom pravilnog ukrštanja koje polaze od centralnog kružnog trga u četiri pravca.

Razvoj grada i okoline zaustavljen je nemačkom okupacijom od 1941. do 1944. godine. Masovno streljanje talaca desilo se u oktobru 1941. godine u Kraljevu kada je za jednog poginulog nemačkog vojnika streljano stotinu, a za ranjenog pedeset Srba. Razaranjem i pljačkom uništena su industrijska preduzeća i imovina građana.

Posle Drugog svetskog rata Kraljevo doživljava intenzivan privredni, kulturni i urbanistički razvoj. Okosnicu privrede čine Fabrika vagona, Industrija vatrostalnog materijala "Magnohrom", Drvni kombinat "Jasen", Fabrika tehničkih gasova "Goč" i niz poljoprivrednih, saobraćajnih, rudarskih i zanatskih preduzeća.

Manastir Žiča sagrađen je početkom trinaestog veka (1205-1208) ali joj istorija zapravo počinje onog trenutka kada je sedamnaestogodišnji Rastko Nemanjić odlučio da napusti dvor svoga oca i postane monah na Sv. Gori Atonskoj, u manastiru Sv.Pantelejmona, sa imenom Sava.
U manastiru Zica je krunisano 7 Kraljeva i po tome je grad Kraljevo dobilo ime.
Centralni Trg - Nocu

Privatna arhiva
Centralni Trg - Nekada

Fotografija iz arhive Narodnog muzeja u Kraljevu.
Spomen park